Što nam donosi Zakon o srednjem strukovnom obrazovanju u ŽZH

Naglašava se odredba dvojnog ili dualnog obrazovanja koja bi trebala povezati obrazovne ustanove sa poslovnom zajednicom, omogućuje učenicima ne samo stjecanje praktičnih vještina već i postupan ulazak u svijet rada.

Postavlja se pitanje na koji način su dosad učenici obavljali praksu? Jesu li i dosada bili kod poslodavaca na stjecanje praktičnih vještina?

Odgovor na ovo pitanje mogu dati svi oni koji su završili srednje strukovno obrazovanje. Svi oni mogu potvrditi da su bili kod poslodavaca, ali najčešće nisu obavljali praksu, jer im nisu bili potrebni, već su poslodavci izlazili u susret kako bi dobili potvrdu da su obavili praksu. U zadnjih nekoliko godina kako nedostaje radne snage, tako  pojedini poslodavci  uzimaju stranu radnu snagu, situacija se mijenja i naglašena je potreba za domaćim mladim radnikom kojeg treba strpljivo obučavati i stimulirati kako bi ga pridobili za posao kada završi srednje obrazovanje. Nedostatak radnika na tržištu, primoralo je poslodavce da se okrenu bazi, a to su srednje strukovne škole koji imaju velik radni potencijal o kojem se dosad nije ozbiljno razmišljalo već se sve stihijski prepuštalo vremenu i okolnostima koje su date u određenom periodu. U srednjim strukovnim školama postojale su prakse koje su većinom bile kod poslodavaca kao i ferijalna praksa. Ono što se sad pokušava naglasiti je plaćanje za rad učenicima što samo po sebi je i normalna stvar koja do sada uglavnom nije bila slučaj. Nečije vrijeme kao i rad mora imati cijenu, bez obzira radi li se o praktikantu ili osobi koja ima već neko iskustvo. Nažalost, kod nas se rad uglavnom slabo cijenio, a u novije vrijeme zbog tog što ne važi krilatica “ako nećeš ti ima ko hoće“, to su prošla vremena i sukladno tom se cijelo društvo pomalo počelo usklađivati. Svaka reforma ili zakon koji će donijeti pomak nabolje treba pozdraviti u suprotnom ostaje mrtvo slovo na papiru.

Zaključak

U novom zakonu se naglašava kako će postojati stručno savjetodavno tijelo koje će na razini općina/gradova donositi smjernice i preporuke u kojem smjeru ići s upisnom politikom. Bit će zanimljivo hoće li preporučiti, a Ministarstvo usvojiti i provesti upise u nova zanimanja koja su potrebna lokalnom gospodarstvu.

Na posao u Zapadnohercegovačkoj županiji čeka preko 800 ekonomista, preko 900 trgovaca, preko 500 gimnazijalaca, frizera preko 300 i dr.

S druge strane velika je potražnja za građevinskim radnicima, konobarima, kuharima, radnicima u aluminijskim tvornicama i dr.

Ostaje nada kako će privatni sektor pokrenuti tromi javni sektor, prije svega Ministarstvo obrazovanja koje mora imati naglašenu dinamiku ako želimo riješiti goruće probleme oko nedostatka radnika i loše upisne politike u srednje škole.

odjek.media